Robert A. Hajnlajn
Robert A. Hajnlajn (1907–1988), američki pisac, jedan je od najpopularnijih, najuticajnijih i najkontroverznijih autora naučne fantastike. Hajnlajn, Isak Asimov i Artur Klark su mnogo godina bili poznati kao „Velika trojka“ SF žanra. Postavio je visoke standarde u pogledu naučne i tehnološke verodostojnosti SF romana, čime je i učinio da se poboljšta literarni kvalitet ovog žanra. Prvi je pisac koji se svojim naučnofantastičnim pričama probio u časopisima za širu publiku (npr. The Saturday Evening Post, krajem 1940-ih), a među pionirima je i kada je reč o naučnoj fantastici u modernom dobu masovnog tržišta.
Hajnlajn je rođen u Misuriju. Služio je pet godina u američkoj mornarici da bi potom studirao matematiku i fiziku na univerzitetu UCLA. Radio je raznolike poslove, a bio je i vlasnik rudnika srebra pre nego što je 1939. godine počeo da piše naučnu fantastiku.
Njegova četiri romana ovenčana su nagradom Hjugo, a 1975. godine je nagrađen prvom nagradom Grand Master za životno delo koju dodeljuje Američko udruženje pisaca naučne fantastike. Pedeset godina nakon objavljivanja, njegova tri romana dobila su nagradu Retro-Hjugo, koja se dodeljuje retroaktivno za godine u kojima nagrada Hjugo nije ni postojala.
U svojim naučnofantastičnim pričama, Hajnlajn je neprestano obrađivao prepoznatljive teme: važnost individualne slobode i samopouzdanja, obaveze pojedinca prema društvu, uticaj organizovane religije na kulturu i vlast, težnju društva da potiskuje nekonformističko razmišljanje... Isto tako je ispitivao odnose telesne i emotivne ljubavi, zasnivanje vanbračnih porodica, kao i uticaj putovanja u svemir na ljudsku kulturu. Njegov inovativni i slobodoumni pristup pomenutim temama doveo je do toga da su njegova dela izazivala kontroverze.
Njegov roman Svemirski vojnici iz 1959. godine, na primer, po mišljenju mnogih, zagovarao je militarizam, čak i fašizam, iako mnogi delovi u knjizi sadrže kritiku neprilagodljivosti i gluposti čisto militarističkog načina mišljenja. S druge strane, zbog romana Stranger in a Strange Land iz 1961. godine proglašen je zagovornikom seksualne revolucije, kao i odgovorne nemonogamije.
Nakon Hajnlajnove smrti, njegova supruga Virdžinija Hajnlajn objavljuje zbirku njegove korespondencije i beležaka, objedinjenih u neku vrstu autobiografskog uvida u njegovu karijeru, pod naslovom Grumbles from the Grave (Gunđanja iz groba, 1989).